Propisivanje naočara

Refrakcijske greške su najčešće promene koje se susreću u oftalmološkoj praksi. Naočare su tradicionalno pomagalo u rešavanju refrakcijskih anomalija, naročito onima sa visokom kratkovidošću, dalekovidošću ili astigmatizmom.

Optički sistem oka je tamna komora čija je unutrašnjost pokrivena pigmentom, a svetlost u svoju unutrašnjost propušta samo kroz zenicu, čija je funkcija da promenom veličine otvora reguliše količinu propuštenog svetla. To svetlo na zadnjoj strani očne jabučice završava se na zadnjem delu (mrežnjači), te nadražaji svetla prenosi vidnim putem do centra vida u mozgu.

U nekim očima to svetlo nekad pada ispred ili iza retine, pa se slike udaljenih objekata ne mogu jasno oslikati. Ako je ta tačka preseka ispred mrežnjače ona je hipermetropno, a ako je iza mrežnjače ono je miopno.

Među najčešće refrakcijske greške oka ubrajamo:

1. dalekovidost (hypermetropia) i staračka dalekovidost (presbyopia)
2. kratkovidost (myopia)
3. astigmatizam (astigmatismy)

DALEKOVIDOST (hypermetropia)

Kada je očna jabučica prekratka za fokusiranje slike predmeta na retini, svetlosni zraci se fokusiraju iza mrežnjače. Hiperoskopsko oko ima deficit refrakcijske snage, ono je prema tome negativno oko. Takvom oku manjka plus snage. Oko može videti udaljene predmete oštrije, dok su bliski predmeti mutni. Glavobolja se obično javlja u čeonoj regiji i pojačava se pri daljem radu na blizini. Ponekad je dalekovidost povezana sa bolestima oka: škiljenje i slabovidost. Ispravlja se nošenjem konvergentnih sočiva na naočarima, kontaktnim sočivima, sa predznakom plus koje deluju poput lupe.

STARAČKA DALEKOVIDOST (presbyopia)

Spada u prirodan proces starenja. Moguć uzrok nastanka je gubitak elastičnosti kristalnog sočiva, promene zakrivljenosti sočiva zbog kontinuiranog posla i gubitka snage cilijarnog mišića (mišić koji savija i izoštrava sočiva). Sposobnost akomodacije na bliske predmete pada sa godinama od mogućnosti akomodacije sa 20 dioptrija kod deteta do 10 dioptrija sa 25 godina, te se spušta na 0.5-1.0 dioptrija sa 60.

Prvi simptomi koje većina ljudi primeti oko 40 do 50 godna su nemogućnost čitanja sitnog teksta naročito u uslovima smanjenog svetla, umaranje očiju kod dužeg čitanja, nejasan vid na blizinu ili zamagljenost kod promena različitih udaljenosti na kojima gledamo.

Mnogi napredni prezbiopi se žale da su im ruke postale “prekratke” za čitanje na odgovarajućoj udaljenosti. Gubitak sposobnosti akomodacije se koriguje korektvnim sočivima, naočarima ili kontaktnim sočivima.

KRATKOVIDOST (myopia)

Ljudi sa kratkvdošću jasno vide bliske predmete, ali su udaljeni predmet vide zamućeno. Očna jabučica kod kratkovidih je preduga ili je rožnjača preizbočena, pa su slike fokusirane u staklastom telu, unutar oka, umesto na retini, u zadnjem delu oka.

To oko može sjediniti na mrežnjači samo one zrake koji padaju u divergentnom smeru. Miopija se ispravlja nošenjem korektivnih sočiva kakve su naočare ili kontaktna sočiva, a može se takođe ispraviti i laserskom hirurgijom kakva je LASIK.

Korektivna sočiva imaju negativnu optičku jačinu (konkavna su, “minus”), što kompenzuje pozitivnu dioptriju kratkovidog oka.

ASTIGMATIZAM (astigmatismus)

Astigmatizam je stanje kojem je svojstvena nejednaka refrakcija svetlosnih zraka u različitim meridijanima. Naziv astigmatizam je grčkog porekla i doslovno znači “bez tačke”. Najčešće se ispravlja naočarima sa cilindričnim sočivima. Poremećaj se najčeše javlja u kombinaciji sa dalekovidošću ili kratkovdošću, a izražava se u dioptrijama.